Ho téknika ida ne 'e, imi sei aprende atu hakerek parágrafu no Kapítulu sira ne' ebé mak sai nu 'udar prova falha no plagio no prontu atu hetan aprovasaun.
Tecnica ABCD
•Abertura;
• Baze ;
• conteudo;
• Desfesu.
A
Loke (Abertura) - mak statmentu neebé introdús ideia sentrál kona-ba ita-nia argumentu. Ida ne 'e mak promesa ba saida mak imi sei halo iha imi nia parágrafu (ka iha imi nia kapítulu). Iha ne' e ita bele uza ita-nia argumentu rasik, tanba baze teóriku ne 'ebé sei apoia ba buat ne' ebé ita hakerek iha oin mai.
B
Baze (Base) - ne 'e lia-fuan referénsia ida ka liu (direta ka indireta) ne' ebé apoia deklarasaun husi abertura nian. Tempu atu hatán ba pergunta ne 'e, "Ita hetan ida-ne' e husi ne 'ebé?" Iha kazu ida ne' e, iha ne 'ebé mak imi hetan deklarasun husi abertura. Hili autór ida ka liu no halo sitasaun ruma ne' ebé sei fó apoiu teóriku ba deklarasaun ne 'ebé ita halo iha inísiu husi ita-nia parágrafu ka parte husi ita-nia kapítulu.
C
Konteudu (Conteudo)- hanesan testu ida neebé koalia kona-ba argumentu no diskute asuntu sentrál neebé koalia iha inísiu parágrafu nian ka iha nia kapítulu.
D
Hakotu (Desfecho) - mak taka ideia ne 'e. Pontu importante ida kona-ba tema hirak ne' ebé tau iha Abertura. Elementu ida ne 'e fó hanoin katak ita bele la' o ba tópiku seluk no bele ajuda tranzisaun entre ita nia parágrafu no konteúdu.
Abertura
kona-ba intensifikasaun kompetisaun no ezijénsia sira kompetisaun nian, planeamentu estratéjiku sai nu 'udar instrumentu importante ida ba jestaun organizasaun moderna sira nian.
Base
Tuir Kunsch (2006), planeamentu estratéjiku permite dezenvolvimentu análize esterna no internu ne' ebé bele prodús diagnóstiku organizasaun ida.
Conteudu
hosi prosesu planeamentu, organizasaun sira bele identifika oportunidade no ameasa, forsa no frakeza sira, atu deskreve dalan diak liu ba sira-nia dezenvolvimentu, aleinde estabelese objetivu no meta hirak neebé bele orienta sira-nia hahusuk.
Desfecho
Bele konklui, katak organizasaun sira hosi planeamentu estratéjiku, sai kompetitivu liu no bele hadia sira-nia relasaun ho merkadu neebé sira hatama ba.
Abertura
Ho forsa materials. Estrutura material sira agora dezeña ona ho material uitoan deit, neebé bele hamenus kustu no inkorpora kestaun ambiental iha projetu sira.
Baze
Tuir dadus Institutu Jeográfika no Estatístika Brazíl nian (IBGE), konsumu materiál sira ne 'ebé destina ba estrutura metáliku (IBGE, 2009).
Conteudo
Nunee, bele sai relevante liután katak enjeñeiru no projetu enjeñaria sira uza metáliku, laós deit husi pontu-de-vista kompetitividade nian, maibé mós atu hamenus konsumu rekursu sira nian.
Desfecho
Bele dehan, katak, iha tendénsia ida atu hamenus materiál sira neebé uza iha estrutura metáliku nian, atu nunee bele garante la' ós deit diferensa kompetitivu ida ba organizasaun sira, maibé mós atu hatán ba ezijénsia sira sustentabilidade nian ne 'ebé maka koloka ba profisionál enjeñaria nian sira ohin loron.
No comments:
Post a Comment