Livros no Produsaun Sientíficas
•Citação Indireta (ou livre): leitura, comprensaun e nova escrita a partir husi conteúdo original.
Citação Direta Curta: até linhas 3 iha nia conteúdo.
Konforme Anderson (2006, p.19) “Ekonomia buka atu dezenvolve modelu simples no fasil atu komprende ne 'ebé deskreve fenómenu realístiku sira”.
Hodi defende ideia kona-ba fatin nu 'udar “konjuntu ida hosi sistema objetu no asaun sira”, Santos (2006, p.12) aprezenta mai ami ho imajen territóriu sira hanesan íbrida, forma no konteúdu sira.
Funsaun prinsipál ekonomia nian mak “dezenvolve modelu simples no fasil atu kumpriende ho kle 'an ne' ebé deskreve fenómena reais” (ANDERSON 2006, p.19).
Territóriu ne 'e hanesan íbrida, ne' ebé constitui hosi forma no konteúdu sira, "sistema konjuntu ida ne 'ebé objetu no asaun sira ne'e hamutuk ” (SANTOS, 2006, p.12).
Citação Direta Longa: até linhas 3 iha nia conteúdo.
Kona-ba diálogu entre disiplina sira atu atinje koñesimentu, Zabala (1990, p.19) konsidera:
Globalizasaun, hanesan ne 'e, independente hosi ezisténsia ka lae dixiplina, tanba nia objetivu mak atu ko' alia kona-ba oinsá buat no eventu sira ne 'e iha realidade: realidade globál no unidade, kompleksu no kompostu hosi elementu interligadu oi-oin. Divulgasaun no sira nia maneira diferente kona-ba (interdiskiplinaridade, multidisiplinplinánsia no transdixiplina) la refere ba realidade saida mak hanesan, maibé sira nia funsaun mak atu oferese meius no instrumentu sira hodi hetan koñesimentu.
Kona-ba diálogu entre dixiplina sira atu hetan koñesimentu, ida ne 'e konsidera katak:
Globalizasaun, hanesan ne 'e, independente hosi ezisténsia ka lae dixiplina, tanba nia objetivu mak atu ko' alia kona-ba oinsá buat no eventu sira ne 'e iha realidade: realidade globál no unidade, kompleksu no kompostu hosi elementu interligadu oi-oin. Divulgasaun no sira nia maneira diferente kona-ba (interdiskiplinaridade, multidisipplinár no transdisiplina) la refere ba realidade saida mak hanesan, maibé sira nia funsaun mak atu oferese meius no instrumentu hodi hetan koñesimentu (ZABALA, 1990, p. 19).
Citasaun Indireta
Citasaun Indireta: Iha nia perkursu istórika, jeografia kulturál, tuir buat ne 'ebé Claval (2007) hanorin ita, iha faze 3 ne' ebé lahanesan: material primeiru ne 'ebé hetan influénsia husi estudu kulturál sira, no terseiru foka liu ba pontu ne' ebé sosiedade sira husik hela iha ambiente ne 'ebé sira hela bá.
Iha nia perkursu istóriku, jeografia kulturál iha faze tolu: material primeiru ne' ebé hetan influénsia hosi estudu kulturál sira, no terseiru foka liu ba marka ne 'ebé sosiedade sira husik hela iha ambiente ne' ebé sira hela ba (CLAVAL, 2007).
Respeitu ba citasaun ne 'e, bele dehan katak ne' e basikamente “temi ona iha testu, husi informasaun ne 'ebé rekolla husi fonte seluk atu apoia saida mak hateten” (SILVA et al, 2009, p.107)
Ida ne' e interesante atu informa katak estudu sira kona-ba empriendedorizmu sosiál (Zahra et al, 2008) no kona-ba empriendedorizmu ambientál (Schaper, 2002) aprezenta volume ne 'ebé boot no publikasaun anterior, ne' ebé bele temi hanesan percurso empreendedorizmu sustentavel.
No comments:
Post a Comment